preskoči na sadržaj

Tehnička škola Kutina

Login
Kutina sada

                                     

Popravni 2017. godine

3D tvornica budućnosti

   

na društvenoj mreži facebook:

  

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Knjižnica - događanja

 

Dan pobjede nad fašizmom

   Na današnji dan 1945. godine kapitulaciju je potpisala nacistička Njemačka koja je pokrenula ratni sukob u kojem je poginulo oko 60 milijuna ljudi, što je iznosilo 2,5 % tadašnjeg stanovništva Zemlje. Najveće gubitke pretrpjele su Rusija, koja je izgubila 25 milijuna  i Kina oko 20 milijuna ljudi. Samo tijekom opsade Staljingrada poginulo je više Rusa ( vojnika i civila) nego američkih i britanskih vojnika tijekom cijelog 2. sv. rata. Preko 50 % žrtava 2. sv. rata bili su civili. Nijemci i njihovi saveznici ubili su 1,5 milijuna djece ( uglavnom židovsku, ali i njemačku djesu s  invaliditetom  i djecu s mentalnim poteškoćama  te poljsku i rusku djecu na okupiranim teritorijama ).

                                              I nakon svega antifašizam ( politički pokret suprotstavljen fašizmu i nacizmu , nastao na najširim demokratskim osnovama) se sustavno poriče.

                     U eseju "Vječni fašizam" iz 1995. Umberto Eco definira 14 činjenica vječnog fašizma: 

   - Kult tradicije- Kult akcije zbog akcije -Neslaganje kao izdaja  

-Strah od razlike- Fašizam je nastao iz individualne ili socijalne frustracije 

-Opsesija zavjerom - Pacifizam je trgovina s neprijateljem- Prezir prema slabijem

-Selektivni/kvalitativni populizam - Novogovor.

      Koliko toga prepoznajemo u današnjem društvu?  

 

                                      

 

       Japanci su ubili više  Kineza  nego Nijemci Židova u Holokaustu.

      Salaspil ( koncentracijski kamp u blizini Rige ) u kojem su pronađena  632 dječja tijela u dobi od 5 do 9 godina. 

        Hrvatski književnik Vladimir Nazor ulazi 09. 05. 1945. u oslobođeni Zagreb.

       

                

MEĐUNARODNI DAN ŽENA

 

                              

I nakon stotinu godina borbe žene još uvijek nisu ravnopravne. 

U sve više nacionalističkim obojenim društvima stečena prava im se oduzimaju, izložene su nasilju i seksizmu. O svojim tijelima ne bi trebale odlučivate one nego država, crkva, muževi.

Jedan poljski političar , predstavnik svoje zemlje u Europskom parlamentu, izjavljuje da su žene slabije , sitnije i manje inteligentne i zato trebaju zarađivati manje.  

Otpor  takvoj gluposti i zlu je najjednostavnije rečeno borba za humanost, borba za pravednije i bolje društvo za sve.   

Američki pjesnik i glazbenik Woody Guthrie je 40-tih godina 20. stoljeća napisao pjesmu"  She came along to me" posvećenu ženama. Nažalost pjesma je jednako aktualna danas kao i tada kada je napisana , a tada se cijeli svijet borio protiv prekrajanja svijeta prema fašističkoj viziji.

                  She came along to me

 Ten hundred books could I write you about her 
Cause I felt if I could know her 
I would know all women 

And they've not been any too well known 
For brains and planning and organized thinking 
But I'm sure the women are equal 
And they may be ahead of the men 

Yet I wouldn't spread such a rumor around 
Cause one organizes the other 
And sometimes the most lost and wasted 
Attract the most balanced and sane 

And the wild and the reckless take up 
With the clocked and the timed 
And the mixture is all of us 
And we're still mixing 

But never never never 
Never could have it been done 
If the women hadn't entered into the deal 
Like she came along to me 

And all creeds and kinds and colors 
Of us are blending 
Till I suppose ten million years from now 
We'll all be just alike 

Same color, same size, working together 
And maybe we'll have all of the fascists 
Out of the way by then 
Maybe so 

But never never never 
Never could have it been done 
If the women hadn't entered into the deal 
Like she came along to me

 

 

Kada zamišljate budućnost, zamišljate li zid i žicu?

MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

                   MEĐUNARODNI DAN PRAVA ŽIVOTINJA

                                           

                                                                                       

  Povodom međunarodnog dana prava životinja udruga Prijatelji životinja poziva građane Hrvatske  na gledanje filma Zemljani . Među mnoštvom jezivih prizora bezrazložnih mučenja životinjskih bića posebno uznemiravajući  je  prizor u kojem  mala  djeca, sa školskim torbama na leđima,  potpuno nezainteresirano na putu u školu, prolaze kraj konopcem vezanog, prekrasnog mladog delfina koji u mukama  skapava na nekakvoj palubi u Japanu. Većina tih nesretnih životinja uhvaćena je u japanskom tradicionalnom jednogodišnjem ritualu masovnog hvatanja i klanja tih životinja. Delfini su visoko inteligentne životinje, posjeduju osobine koje u pravilu povezujemo s ljudima, a to su suosjećanje, ljubav i odanost prema članovima svojih obitelji.  I baš zbog tih „ljudskih osobina“ masovno stradaju jer nikada ne napuštaju svoje ozlijeđene nego im žure u pomoć i tako upadaju u stupicu.

U ovo vrijeme , prije 25 godina ,u Zagrebu  je jedna mala školarka u pidžami  istrčala iz kuće kako bi pomogla svom tati i time si isto kao i delfini potpuno ljudskom reakcijom zapečatila sudbinu. Skončala je ( bez riječi-po svjedočenju samih ubojica) sa šest metaka u potiljku i bačena, u za nju i njenu mamu, iskopanu jamu  na Zagrebačkoj gori. Novinar Ivo Anić svoj  tekst o tom zločinu  na portalu indeks.hr završava riječima - Ni tada, kao ni prije dvadeset i pet godina ona neće izustiti ni riječi. Sve riječi ovoga svijeta za nju ste trebali izustiti upravo vi.

U ovo vrijeme kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih i prava i prava životinja a na   javnoj televiziji države u kojoj živimo izjavljuje se  da je taj zločin prenapuhan moramo ustati i govoriti svi.

Pokojni američki glumac i komičar George Carlin  je rekao:

Ne učite djecu samo da čitaju …. Učite ih da propituju sve što čitaju , učite ih da propitkuju sve.

Uzroci  ove tame , ravnodušnosti i čistog zla kriju se i u riječima ovih ljudi koji su se usudili misliti drugačije , biti drugačiji i usudili se postavljati  pitanja jer svijet nije crno-bijeli niti postoji jedna istina, a jednostavan odgovor na zlo je uvijek dobrota, suosjećanje, zajedništvo iznad nacionalnih, religijskih, rasnih, rodnih i kulturnih razlika, pa čak i razlika među vrstama. 

                    Kada se razotkrivanje zločina tretira kao njegovo počinjenje, znači da vama vladaju zločinci.

                                                                           Anonymous

Ateist vjeruje da treba graditi bolnice , a ne crkve. Ateist vjeruje da treba činiti, a ne moliti se. Ateist se nastoji uključiti u  život, a ne bježati u smrt. Želi pobijediti bolesti, iskorijeniti siromaštvo, ukinuti ratovanja.

                                                                 Madalyn Murray O'Hair

Pitam se zašto me moja želja da pijem čistu vodu čini aktivistom, a nastojanja da se voda kemikalijama zagadi ne čini korporacije teroristima.

                                                                                                         Winona Laduke

Moje političko promišljanje sve više naginje Anarhiji( filozofski shvaćenoj kao ukidanje kontrole , a ne podrazumijeva ljude s bombama). Najnepriličniji, najnepristojniji posao  za čovjeka je vladanje drugim čovjekom. Ni jedan između milijun ljudi nije prikladan za taj posao, a najmanje oni koji ga rade.  

                                                                                                      J.R.R. Tolkien

Kako dovraga može čovjek uživati u tome da ga budilica probudi u 6.30, iskoči iz kreveta , na brzinu  se obuče, u žurbi nešto pojede, piša, sere, opere zube i počešlja se , pa se probija kroz prometnu gužvu kako bi došao do mjesta gdje će puno raditi kako bi stvorio puno novaca za nekog drugog i još treba biti zahvalan što je dobio priliku to činiti?

                                                                                                      Charles Bukowsky

Moderan život je tako tanašan i plitak i lažan. Radujem se danu kada će poduzetnici bankrotirati, Japan osiromašiti , a divlja trava sve prekriti.

                                                                                               Hayao Miyazaki

Ne učite djecu samo da čitaju …. Učite ih da propituju sve što čitaju , učite ih da propitkuju sve.

                                         George Carlin 

 

                        

                                         Interliber 2016 .                     →

Školska knjižnica  je u mjesecu knjige (uz potporu županije)  malo obogatila svoj fond.

Uz neophodnu stručnu građu ( za područje kemije i strojarstva) nabavljeno je i nešto naslova iz područja znanosti o književnosti, pedagogije i poučavanja, ekologije i ekonomije te novije književne produkcije.

     Uvod u suvremenu hrvatsku književnost

                                                              Krešimir Bagić

Riječ je o zanimljivoj knjizi ne samo o književnosti nego i glazbi, fotografiji, stripu, politici, ekonomiji , digitalnim tehnologijama, općenito o hrvatskom društvu u   razdoblju od 1970.-2010. Obrađuje burne godine u Hrvatskoj koje su obilježile brojne društvene, gospodarske i kulturne promjene.

 

Potjehovi hologrami

  Diana Zalar

Zbirka eseja i studija o literaturi za djecu i mladež od kasnih osamdesetih do današnjih dana autorice koja je sav svoj profesionalni život posvetila književnosti za djecu.

Odrast

Zbirka promišljanja o društvu kojega neće voditi potreba za stalnim rastom, poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta.

   Ne postoji drugo blago osim života, a kako bi se očuvao život na planetu i osigurala budućnost za sve, nužno je izići iz aktualnog sustava pro­izvodnje. Ovo je ključna poruka za naše doba. 
— John Bellamy Foster, Sveučilište Oregon u Eugeneu

Nazovite ga kako želite: srećom, životom u granicama, zajednicom, pravom demokracijom – odrast nas zove i daje nam snagu za hrabro djelovanje. 
— Richard Norgaard, Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju

                                                                             Književnost

                                              

“Tri zime”

            Tena Štivičić

Uspješna drama mlade spisateljice koja kroz obiteljsku priču progovara o političkim i društvenim promjenama u 20 st. Posebno dojmljivo i slojevito prikazani ženski likovi kroz četiri generacije jedne obitelji.

  Moj muž

       Rumena Bužarovska

 Zbirka pripovijedaka makedonske spisateljice. Autorica kroz priče koje  pripovijedaju  različite žene iz prvog lica, prvenstveno progovara o patrijarhatu, o odnosima moći, o ženama u sjeni svojih muževa i njihovih važnih profesija.

   

                Optužena

  Slavenka Drakulić

 

Još jedan roman u kojem autorica obrađuje teške , bolne teme društva u kojem živimo. Optužena je roman o  obiteljskom nasilju koje se prenosi iz generacije  u generaciju.

 

                 Dobri dani nasilja

                                    Ružica Aščić  

 Djevojka koja piše od 14 godine života u svojoj zbirci pripovijedaka piše o nasilju, svakodnevnom zlu i nepravdi.

 

          Stoner

          John Williams

To je roman o ljubavi.  O ljubavi prema poeziji, ljubavi prema književnosti, ali i prema romantičnoj ljubavi. Roman o tome što znači biti čovjek.

 

   U carstvu sjena 

               Giorgio Pressburger

Roman talijanskog književnika u kojem dvadeseto stoljeće poprima oblik danteovskog pakla koji nastanjuju zatočeni, mučeni, ubijeni ili oni prisiljeni na samoubojstvo.

   Čistoća

 Jonathan Franzen

 "Čistoća" je zamršen roman o velikim temama( život u komunizmu i pad Istočnog bloka, ogoljavanje privatnosti u eri interneta, korupcijske afere u visokoj politici, toksičnost kulture opsjednute slavom). Gotovo svaki lik u romanu traži "čistoću" u nekom obliku, a propitivanje istine i laži, čistog i zagađenog događa se na mnogim razinama njihove egzistencije i međusobnih odnosa.

Ciganin, ali najljepši"

                Kristian Novak

Novi roman  Kristiana Novaka  bavi se antagonizmom između Hrvata i Roma u Međimurju. Sam naslov parafraza je jednog narodnjaka  Ljube Aličića, jer kako sam autor kaže ,kada se govori o  Romima uvijek se koristi veznik “ali”. “Ciganin, ali pošten”, “dobar, ali Ciganin” i slično. A kako kaže Kruno Lokotar  ovo je i roman u kojem ćete pronaći i ISIL , izbjeglice, ljubav Hrvatice i  Roma , veterane Domovinskog rata, , teoriju i praksu krađe i tučnjave, internetsko bjesnilo, ali prvenstveno   raskoš jezika, misli i emocija.

   

        

                          Čitam sto na sat   

                                 Magija knjige

Od mnogih svjetova koje čovjeku nije poklonila priroda već ih je stvorio njegov vlastiti duh, najveći je svijet knjiga.

Ispisujući prva slova na školskoj ploči i pokušavajući čitati, svako dijete čini prve korake ka jednom umjetnom i neobično složenom svijetu za čije upoznavanje i usavršavanje pravila igre jedan ljudski život nije dovoljan.

Bez riječi, bez tekstova i knjiga, nema povijesti, i ne postoji pojam čovječanstva. Ako neko želi pokušati da se na malom prostoru, u kući ili sobi, uključi u povijest ljudskoga duha, to može postići jedino u obliku izbora knjiga.

                                                   Hermann Hesse ( 1930 )

 

Gradska smotra- Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje    

 Štand naše škole posvećen mahunarkama i otporu protiv GMO hrane proglašen je najljepšim i najsadržajnijim.

                             

                      

Dan kruha i dan zahvalnosti za plodove zemlje

 06.10. 2016.

Tema ovogodišnjih Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje bila je biološka raznolikost. U okviru teme pozabavili smo se  mahunarkama i problemom  GMO hrane .  

                         

                                       Kao i uvijek bilo je veselo i bučno.

Najljepši i najsadržajniji stol priredili su učenici 4.F razreda, a drugo mjesto dijelili su 4A i 3D razred.  

                                 

 

 

 

 

 

 

Kalje alu bajaš-Romski put

Projekt-Romska knjižnica u nastajanju

U školsku knjižnicu stigao je pečat nove knjižnice . Sastoji se od kotača –simbola vječitog putovanja romskog naroda te knjige-simbola znanja i obrazovanja. Čast za pečatiranje  prvog naslova koji će ući u inventarnu  knjigu romske knjižnice pripala je  jednom od najboljih učenika Tehničke škole , učeniku 3.A razreda, Denisu Bogdanu.

Školska knjižnica dobila je zahvalu  za doprinos projektu UNDP-a

  „Better together for Roma in Croatia „  koju nam je predala lokalna djelatnica UN organizacije za razvoj.

Nastavljan  je i rad na snimanju audio-vizualnog rječnika bajaškog jezika . Ovoga puta nastojali smo zabilježiti što više bajaških riječi vezanih uz hranu, kuhanje, namirnice i uživanje u hrani.

Potporu projektu ,te radu na očuvanju bajaškog jezika ponovo nam je pružio i profesor  rumunjskog jezika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Petar Radosavljević.

 

    

 

  

    Projekt      Kalje alu bajaš-Romska knjižnica u nastajanju    

                                  

  

  2013.-te godine u romskom naselju u gradu Kutini počinje izgradnja društvenog doma. Time kutinski Romi  dobivaju  prikladan prostor za druženje  te priliku za unapređivanje društvenog i kulturnog života svoje zajednice. Prostor je za sada prazan , a plan je ispuniti ga prikladnim sadržajima. Romska udruga“ Kajle alu Bajaš“ , lokalna djelatnica Programa ujedinjenih naroda za razvoj  i školska knjižničarka Tehničke škole Kutina pokrenuli su u suradnji s kutinskim osnovnim školama te potporom struktura Grada Kutine projekt stvaranja romske knjižnice. Tako bi djelovanje prostora započelo  vrijednim kulturnim sadržajem kao što je knjižnica, a prvi predmeti koje bi u njega unijeli bile bi knjige.

Projekt je započet predstavljanjem romana Nebojše Lujanovića, Oblak boje kože jednog od rijetkih hrvatskih autora koji se bavi  pitanjem  Roma , njihove povijesti i kulture na ovim područjima.

 U suradnji sa POU Kutina, a povodom Valentinova i Međunarodnog dana darivanja knjiga građanstvo  je pozvano na darivanje knjiga za "Romsku knjižnicu u nastajanju". Velik broj građana odazvalo se i prikupljen je značajan broj knjiga. Osim toga, u svim osnovnim školama grada Kutine provode se akcije prikupljanja knjiga-tako da već sada imamo solidan broj naslova za novu knjižnicu.

 Splitski književni krug ( zalaganjem književnika Lujanovića) ovu je godinu proglasio godinom prijateljstva sa romskom udrugom " Romski put-Kalje alu Bajaš" i do sada su njihovi članovi  prikupili oko  stotinu  književnih naslova, a akcija traje i dalje.

Veoma značajan rad, a u sklopu " Romske knjižnice u nastajanju" je i stvaranje audiovizualnoga rječnika rumunjsko bajaškog rječnika kojim govore kutinski Romi Bajaši. Naime, pisanoga rječnika nema. A na ovaj način sačuvat će se izvorni govor kutinskih Roma Bajaša, te će se snimljeni materijal moći koristiti u daljnjem radu stručnjaka. Suradnik u prijevodu rumunjsko bajaških pjesama je sc.dr. Petar Radosavljević.

Kroz suradnji UNDP-ia, OŠ Stjepana Kefelje Kutina, Foto video kluba Kutina i Tehničke škole Kutina snimljen je i dokumentarni film o baštinskom nasljeđu Roma Bajaša-izradi drvenih korita. Premijerno će biti prikazan 8.4. povodom Svjetskog dana Roma.

 

            Potom su planirane Pričaonice-čitaonice-na kojima bi se djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta čitalo. Prva od niza "Pričaonica“ održana je  povodom proslave Dana žena. Pričaonice će se  održavati kontinuirano , a u njihovu realizaciju uključen je velik broj volontera, prvenstveno knjižničara i nastavnika.

 

 

                      

 

 

                                    

                                           Međunarodni dan žena 

 

 I nakon 105 godina od kada se obilježava Međunarodni dan žena prava žena se i dalje ugrožavaju.

Nasilje nad ženama je sveprisutno.Sve je više otvorenih napada na seksualna, reproduktivna, radnička prava žena. 

Svakoga dana treba se boriti protiv oduzimanja stečenih prava, boriti se  za sticanje novih , protiv seksualnog uznemiravanja , mizogonije, patrijarhata i klerikalizacije društva. Ovaj dan je samo dan kada se svega toga treba prisjetiti.

      Hrvatska iz zraka-izložba      

Fotograf, putnik, spisatelj Davor Rostuhar 

je  kroz sedam godina  fotoaparatom bilježio                    

ljepote Hrvatske-krajolike, ljude, životinje,

građevine, običaje, manifestacije.

Nastala je zbirka čudesnih prizora domovine

kojom se moramo ponositi , štiti je i čuvati za buduće generacije. 

 

 

     

 

                                  

                                                                   

                          Učenici 1d-ekološkog razreda-Koliko je Hrvatska lijepa?

 

18.11.

             Vukovar        

                         Dan sjećanja

 

          

                    War

                       What is it good for

                                    Absolutely nothing

 

                           Mjesec  knjige

Nebojša Lujanović       "Oblak boje kože"

         Školska knjižnica  je u Mjesecu knjige jednu večer posvetila kutinskoj romskoj zajednici. Vrsni pripovjedač , hrvatski književnik Nebojša Lujanović ,   u svom zadnjem   romanu  upravo  pripovijeda o Romima i njihovoj kulturi. Imaginarni svijet svog  romana naseljava  univerzumom  raznolikih likova  romske zajednice-ima tu i sirotinje i mafije, staraca s praznovjernim ritualima i modernih trgovaca, žena osuđenih na rađanje i kuhanje i junakinje koja se usuđuje htjeti više. Pripovijeda o krivnji i pravdi,o žrtvama i onim drugima, ali prije svega o Romima i njihovoj kulturi. Kroz druženje i razgovor saznali smo mnogo toga o zajednici koja tako dugo živi uz nas , a o njoj opet jako malo znamo. Kako je umjetnost područje koje nas najviše približava jedne drugima i  područje gdje je najviše dolazilo do suradnje i međusobnog dijeljenja, uz pripovijedanje večer smo obogatili stihovima romskih pjesnika, zvucima romske glazbe , a za kraj prekrasne djevojke i mladići u svojim živopisnim nošnjama  pokazali su nam kako to Romi plešu. 

                                

                                                    Nebojša Lujanović

                   

Stihove romske himne Đelem,đelem na hrvatskom  nam je prenio  Zoran,  a na bajaškom

(jeziku Roma ovog područja) Danijela.

       Nešto o svojoj zajednici, postignućima i djelovanju prenio nam je gospodin Željko Nikolić

                      -   predsjednik udruge Romski put. 

                             

                      

   Učenica Danijela rekla nam je  što se namjerava postići projektom stvaranja Romske knjižnice.

                                                       

 

Nešto o svojoj organizaciji UNDP i području djelovanja rekla nam je gospođa Julliet Delacluse.

                                           

                                                                                                                        Gospodin Aleksa Đokić pomoćnik ravnatelja ureda                                                                                             za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH govorio                                                                                                               nam je o mjerama koje se provode na razini RH.

                                                          KUD Romski put

 

                                             

 

       

        

 

 

 

Hrana boje sunca-Od sunca preko polja do stola

Ovogodišnje obilježavanje Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje bilo je u svim nijansama boja sunca -bogato, raskošno,zlaćano. U knjižnici se puno slikalo, crtalo, oblikovalo kako bi se  što vjernije prikazali mirisi, okusi, boje pravih prirodnih i zdravih namirnica. 

=ekipa grafitera=

 

  

sunčeve zrake i oblici u nastajanju

                                                            = proces fotosinteze

                                                                         -slikom i  formulom=

                     

                            estetski dojam= čista petica-bijelo i profinjeno

 

     malo , ali slatko

 

    lijepo i sadržajno

    zlatni dečki kraj zlatnog stola

 

    

                                                             = pobjednici=

                     

                 Dani kruha-gradska manifestacija

Ovogodišnja smotra bila je pomalo kaotična, ali uspjeli smo se organizirati i u najljepšem svjetlu prikazati namirnice boje sunca.

                          

                                  Komisija je naš štand postavila na treće mjesto uz daleko najljepši i najsadržajniji štand smotre -štand Osnovne škole Banova Jaruga.       

                                                               

 

 

    

                             

 

            Svjetski dan mira

Ljudska civilizacija neprekidno vodi ratove.

Statistike pokazuju da je danas ratova manje nego ikada u povijesti( iako se ne čini tako) , ali i jedan rat koji se vodi je rat previše. Tehnologija je omogućila da nesmiljena, okrutna ,krvava ratna razaranja budu još efikasnija. Pritiskom  na daljinski upravljač uz glazbu i u toploj sobici moguće je u sekundi uništiti neki dio naše prelijepe planete – izbrisati ne samo ljude nego izbrisati i svaki trag bilo kojeg drugog oblika života. Jezivi sirijski 5-godišnji rat na vrata naše domovine donio je rijeku unesrećenih žena,djece, tinejdžera, mladića. Hrvatska se, s ponosom to možemo reći, pokazala kao zemlja u kojoj zaista žive ljudi-bića sposobna za suosjećanje, ljubav prema drugima, sposobna za organizaciju i pružanje pomoći onima kojima je potrebna.

      Danas je Svjetski dan mira, onako kako smo pomogli našim gostima Sirijcima( i pripadnicima drugih naroda kojih je na našim granicama u ovom valu izbjeglica bilo manje)  mogli bi kako to poručuje novinar Goran Božićević prići osobi s kojoj se ne slažemo, koja nas je povrijedila, s kojom ne razgovaramo. Možda je to veći korak k miru od stotine summita, projekata i demonstracija.    

 

                                            

                                                                                     Thank you Croatia

               

   Međunarodna godina tla  

2015. godina proglašena je međunarodnom godinom tla.        

O tlu se rijetko razmišlja , a za opstanak ljudi jednako je važno kao i zrak koji udišemo. Današnja situacija za tla je prilično dramatična. Trećina svjetskih tala je degradirana-erozijom, industrijskom poljoprivredom i industrijom općenito, zatrpana ispod tona betona i lišena života.Nismo svjesni da je tlo osjetljiva, živa materija o kojoj se moramo brinuti.

Tlo nastaje razgrađivanjem stijena pod utjecajem sunca, vjetra i vode. Tako se kroz 2000 godina stvori 10 cm tla, tla koje nesavjesnim i neprimjerenim korištenjem možemo uništiti u samo nekoliko godina. 

Zdrava tla osnova su za našu zdravu prehranu, za odjeću, medicinske proizvode.Ključna su za cijeli eko sustav, za kruženje ugljika, pohranjuju i filtriraju vodu te povećavaju otpornost na poplave i suše.

Industrijska poljoprivreda zasnovana na mehaničkoj obradi tla pokretanoj fosilnim gorivima stvorila je neznanje i sljepoću za žive procese koji stvaraju živo tlo. Jedna tona vrhunskog tla u prosjeku sadrži 1-6 kilograma fosfora, 2-30 kilograma kalija dok tlo u erodiranoj zemlji sadrži  samo 0,1 do 0,3 % dušika. Plodno tlo sadrži sto tona organske tvari po hektaru.

   

              = uzorci tla=

                                            

 moslavačka ilovača     

  afričko tlo s plantaže palmi  

 istarska crvenica ( oksidi željeza i aluminija daju joj crvenu boju)

 riječi humus-organska supstanca nastala od ostataka biljne i životinjske materije koja osigurava hranjiva za biljke i povećava sposobnost tla u zadržavanju vode- i humanost imaju isti korijen-

  humus

 nastavni sat posvećen tlu ne mora biti dosadan

                                      =projekt=

         Podignite visoko krovnu gredu tesari –priča o moslavačkom seljaku i hrastu lužnjaku ili kako očuvanjem razvijati, a razvojem sačuvati 

 

  Svi putovi koji iz grada Kutine vode prema okolici  za one koji istinski gledaju su poput malog putovanja u prošlost.  Osebujne prirodne ljepote moslavačkog kraja dopunjene građevinskim djelima niza  pokoljenja izvor su posebnog doživljaja i ljepote . Drvena zdanja -trijemovi, čardaci, drvene staje, drvarnice postavljeni su u raskošni okvir prirode nenametljivo i  skladno te  ostavljaju dojam kao da su iznikle iz nje same.

 Svojim proporcijama,materijalima uzetim iz prirode  te bojama koje odgovaraju okolišu  svjedoče o kulturi i osjećajnosti  mnoštva neznanih graditelja. Narodna arhitektura ovoga kraja  srasla je  sa svojim tlom kao tvorevina umjetničkog, narodnog duha svoga vremena i svoga posebnog građevnog elementa hrasta lužnjaka. Tom hrastu, a manje brizi potomaka možemo zahvaliti  što su ta zdanja još uvijek tu. Stabla hrasta lužnjaka  su krupna, visoka, ravna, punodrvna s odličnim kvalitetama tvrdoće, otpornosti i trajnosti, što  hrastovinu  iz ogromnih šuma  koje se prostiru u područjima izvrgnutim poplavama uz rijeke Savu, Kupu, Lonju, Odru i pritoke čini izvanrednim  građevnim  materijalom.

          =        na zidu čitaonice niće  naš veličanstveni hrast lužnjak       =

                           

 

                                                                            

 

 

 

Gradski program djelovanja za mlade-radionice                           

 

                         

U petak 10.4. u Tehničkoj školi Kutina, u školskoj knjižnici,  održana je debata koju su organizirali članovi KT Kockice.Tema debate je bila ''Raditi ili studirati?''.Učenici su bili podjeljeni u dvije grupe po 12 članova.Svaka grupa je imala 10 minuta za dogovor oko predstavnika i argumenata. Grupe su izabrale predstavnika koji je ukratko iznio stav svoje grupe zašto je nakon srednje škole bolje raditi ili studirati. Nakon uvodnog govora predstavnika, voditelji debate su postavljali pitanja na koje je svaka grupa odgovarala.Na svaki odgovor druga grupa je pokušala pronaći protupitanje i bolji odgovor.Bilo je jako napeto, no jedna grupa je morala pobjediti.Suci su odlučli da je grupa ''studirati'' imala bolje argumente i bolja protupitanja, te su tako pobijedili, iako je grupa ''raditi'' isto imala jako dobre argumente.Jako je zanimljivo sudjelovati u debati i kada će opet biti organizirana preporučam svima da sudjeluju.

                                                                                                                                                                   Matija Kaličanin, 4.F

 

 

                 Međunarodna godina suncokreta

                                                                            

 

Fleuroselect - međunarodna organizacija Industrije ukrasnog bilja proglasila je 2015. godinom suncokreta .  Oko 70 vrsta suncokreta( koliko ih danas ima) porijeklo vuče od običnog suncokreta, latinski Heliantus annus ,još jedne od biljaka koje su kultivirali američki Indijanci.1510. godine donesen je u Europu  i danas raste posvuda po planeti. Samo ime potiče od latinskih riječi helios(sunce) i anthos(cvijet).

Primjena mu je raznolika- proizvodnja hrane,hortikultura, industrija, a zbog dubokog korijenja( i do 3 m) i mogućnosti  izvlačenja supstanci  iz podloge može se koristiti za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zatrovanog zemljišta.

Cvjetovi suncokreta su veliki  i sastoje se od mnoštva cvjetića u središnjem dijelu okruženih i do 10 cm dugačkim laticama. Spiralni raspored cvjetića u središnjem dijelu cvijeta prvi je opisao fizičar Helmut Vogel 1979.g. Prema ovom modelu raspored cvjetića može se opisati formulom u polarnim koordinatama:

r=c¬(n)                             

Ø=n137,5°

Ѳ= kut,r=udaljenost od središta,n-indeks spirale,c-konstanta

Ova vrsta spirale predstavlja jedan oblik Fermatove spirale , a broj 137.5 poznat je kao zlatni presjek.

 

           Kako je priroda neiscrpan izvor ideja znanstvenici sa MIT-a i RWTH Sveučilišta u Aachenu kroz imitiranje uzorka koji se može pronaći kod suncokreta, a u znanosti je poznat kao Fermatova spirala rade na unapređivanju učinkovitosti koncentriranih solarnih elektrana .

Kroz preslagivanje masivnih zrcala ili heliostata, kao bi što više sličili laticama suncokreta, ovaj tip solarne elektrana mogao bi zauzimati i do 20% manje prostora. Kroz smanjivanje sustava, učinkovitost koncentrirane solarne elektrane povećava se, te se ostvaruje veći potencijal proizvodnje energije. Nova učinkovita rješenja pomažu u povećanju proizvodnje električne energije, te omogućavaju provedbu instalacije sličnih elektrana na više lokacija diljem svijeta, čime se istovremeno povećava i potencijal proizvodnje ovog vida zelene energije.      

                                                                  

                                                                                                               

 

 Tradicionalni indijanski vrt Tri sestre( sam naziv potiče iz indijanskog  plemena Iroquois) je zajednica biljaka i životinja-jedan ekosistem koji traje jednu uzgojnu godinu. U tom vrtu nema upotrebe pluga, oslanja se na međusobnu vezu  biljaka kukuruza, graha i bundeve koje pri rastu pomažu jedna drugoj. Grah je mahunarka, a one imaju određenu bakteriju koja živi na kvržicama na njihovom korijenju. Te bakterije apsorbiraju dušik iz zraka i mijenjaju ga u nitrate koje biljka treba za rast. Na taj način grah gnoji  tlo za kukuruz  i bundeve.  Grah od kukuruza dobija potporanj za rast dok biljka bundeve raste kao zemljani pokrov i njeno veliko lišće smanjuje rast korova, povećava količinu vlage i smanjuje eroziju. Tako se stvara plodno tlo u kojem rastu jake biljke  otporne na bolesti i štetočine. Privlačan je i korisnim kukcima koji su predatori za one štetne.  To je polikultura za razliku od modernih monoklulturnih   usjeva. Vrt  indijanskog plemena Hidatsa  plemena uključivao je i biljke suncokreta i duhana ( ali duhan  se sadio u zasebnom odjeljku).

 

                         Kolač sa suncokretovim sjemenkama ( originalni  indijanski  recept)

3 šalice sjemenki suncokreta( svježih ili sušenih)

4 šalice vode

6 žličica kukuruznog brašna

2 žličice javorovog sirupa

½ šalice suncokretovog ulja

1.Namakati  sjemenke suncokreta u vodi u pokrivenoj posudi oko 1 sata.

2. Posušiti sjemenke te ih samljeti.

3. Dobro izmiješati kukuruzno brašno i javorov sirup.

4.Postupno miješati tu smjesu u smrvljene suncokretove sjemenke.

5. Oblikovati smjesu u kolačiće  promjera oko 7.5 cm.

6. Peći ih pokrivene u ulju na umjerenoj vatri. Neka dobro posmeđe s obje strane. Dovoljno ih je peći 6 min s jedne i 5 min s druge strane.

 Posuši  ih na kuhinjskom papiru. Serviraj toplo.

Za oko 14 kolačića.

 

Dan prisjećanja na žrtvu Vukovara

 

                                                

 

 

 

Kraj mjeseca studenog je u Hrvatskoj vrijeme prisjećanja na Vukovar ,vrijeme za  odavanje poštovanje svima onima koji su  ono najvrednije, svoje živote i budućnost  ostavili u razrušenom gradu. 

Siniša Glavašević , vukovarski ratni izvjestitelj , u svojim   Pričama  o Vukovaru  kaže da je rat  doista nešto najstrašnije i najpogubnije za čovječanstvo, najveća čovjekova niskost koju je u svojoj raskalašenosti smislio.

Vukovar je mali grad na istoku Hrvatske , grad  bogate povijesti koji su pripadnici različitih nacija i religija stoljećima izgrađivali, a trebalo je samo nešto malo više od dva mjeseca da se grad potpuno razori   , uništi, ljudi poubijaju i rasele.

Grad se razvio na području na kojem je  prije pet tisuća godina (na lokaciji 4 km južno od današnjeg  središta grada) cvjetala  vučedolska kultura .  To je vrijeme kada u Mezopotamiji cvjeta  sumerska  civilizacija , u dolini Nila ujedinjuju se  Gornji i Donji Egipat, u Indiji duž rijeke Ind nalazimo gradove Harrapa i Mohenjodoro ( nalazi se na UNESCO listi svjetske baštine). Drevni stanovnici  Vučedola iliti -"Vučje doline" izabrali su dobar  položaj za naseljavanje , na uzvisini ,pokraj moćne rijeke Dunav, s dosta izvora raznovrsne hrane , a obližnja brda bila su bogata bakrenom rudom.  Tada nastaje danas najpoznatiji simbol Vukovara –Vučedolska golubica koja je ustvari jarebica –ptica koja je simbol drevnih ljevača  i to zato jer ona šepanjem glumi da je ranjena kada želi odvući pažnju od gnijezda , a većina ljevača toga vremena je bila hroma, zbog isparavanja arsena koji se dodavao bakru,a radi poboljšanja svojstava. Vučedolcima pripisujemo i tehnološku inovaciju   -prvu serijsku proizvodnju , koju omogućavaju dvodijelni  kalupi za lijevanje bojnih sjekira. Tu je pronađena i posuda s prvim poznatim kalendarom u europskoj povijesti. Sumerani  su već tada imali pismo, Vučedolci još nisu znali pisati, ali su znali čitati nebo.

  Te vrijednosti malog grada na samom istoku Hrvatske  sastavni su dio ukupnog povijesnog ljudskog svjedočanstva,  a ratna destrukcija nepovratno razara, briše stoljećima stvaranu memoriju koju čine naša i sve prethodne civilizacije koje su oblikovale ovaj naš planetarni prostor.

  Danas kada se prisjećamo Vukovara ,i  kada smo nažalost svjedoci novih  ratnih užasa i razaranja po cijelome svijetu citirat ću riječi Bojana Glavaševića( Sinišinog sina) mladića koji je kao i njegov otac sposoban s malo riječi reći tako puno:

" Ne mrzim nikoga. Svatko može naći put koji će ga dovesti dalje od mržnje. Teško je. Uvijek razmišljam kako bi moj tata, i moj djed željeli da budem sretan. A nije sretan onaj tko živi u mržnji."  

 

 

 

10.10.2014.

 Gradska  manifestacija  Dani  kruha

                      i  zahvalnosti  za   plodove  zemlje

 

 

  Ovogodišnja tema štanda Tehničke škole bila je šuma i namirnice , plodovi koje nam šumska trpeza nudi. Posebno smo obradili jednu visoko hranjivu namirnicu-kesten. Osim što je hranjiv, zasitan kesten sadrži i vitamine (B,C,K). Kesten je i ljekovita biljka širokog spektra primjene . Kesten  je i medonosna biljka , a samo drvo je punovrijedno, kvalitetno i istovremeno i prekrasan parkovni ukras.

         Sve to, ukusnim  proizvodima, ukrasima , crtežima predstavili smo našim sugrađanima, a gradska komisija naš rad je ocijenila najboljim i tako smo osvojili

                                  1. mjesto i nagradno putovanje u Lonjsko polje.  

 

 

 

 

Dani kruha i  zahvalnosti za plodove Zemlje 2014.

    09.10. 2014. u školskoj auli (sada već tradicionalno) učenici naše škole obilježili su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Iako je ove godine bilo manje  prijavljenih  razreda , učenici  koji su izlagali , temi su  pristupili   originalno i maštovito  tako da je od odličnih uradaka teško bilo odabrati najbolje.

Prvo mjesto podijelili su 4Ei 4F, a na drugom mjestu našao se 3A razred.

  

                                      POBJEDNICI

     

 

 

 

 

 

Predavanje  -    °Stvarna ljepota je u malome°

 Nastavnim satom otvorenim i za građane Kutine  obilježili smo

Međunarodnu godinu  obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava .

Kroz priče o konjima , kozama , vilama i našim starima  malo

smo se vratili u prošlost,  našim seoskim korijenima, tradiciji ,

prirodnim bogatstvima koja nas okružuju , a koja prečesto  

uzimamo zdravo za gotovo te premalo cijenimo.

 

Dolores nam je ispričala priču Onenha-Kukuruz indijanskog plemena Tuscarora.

 

I našim gostima s Eko imanja iz Komareva Gornjeg priča se svidjela.

 

Poslušali smo riječi  gospođe Vandave Shive koja tvrdi   - "Stvarna ljepota je u malome."

Uz mnogo toga ostalog čuli smo i priču iz obiteljske ostavštine gospođe Adriane

o Crnom čovjeku i to na izvornom narječju njenog kraja.

Vrijedni fotografi iz 2A sve su  bilježili okom fotoaparata.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Projekt    " Zdrav za pet "

           Preobrazba starog ormara u rascvjetani vrt prepun leptirića

                       

 

 

 

01.svibanj

Međunarodni praznik rada 

 

  Danas nije Olimpijada

  danas nije gej parada

  garant nije čimburijada 

 danas je praznik, Dan rada

                                                                                        Dubioza kolektiv, Prvi maj 

ilustr. Matt Kenyon

 

 

 

2014. Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Stvarna ljepota je u malome poručuje nam u svom inspirativnom tekstu Vandava Shiva, ekološka aktivistkinja, borac za očuvanje tradicionalnih znanja i vještina i jedna od ključnih pripadnica međunarodnog pokreta globalne solidarnosti.  

U vremenu opsjednudosti veličinom, živimo u iluziji da je veće bolje. Naginjemo vjerovanju kako trebamo velike farme, velike brane, velike korporacije kako bismo zadovoljili naše potrebe za hranom i vodom.

Ali u stvarnosti je "malo veliko"-ekološki, ekonomski i politički.                 

Budućnost sigurnosti hrane leži u zaštiti i promociji malih poljoprivrednika.

Na  ekološkoj  razini, znamo da u sićušnoj sjemenki leži potencijal za proizvodnju tisuća i milijuna sjemenki.I u svakoj od tih sjemenki leži potencijal za još tisuću i milijun takvih sjemenki. To je obilje.

Male bioraznolike farme proizvode više od velikih farmi. U stvari, proizvodnja i prihod mogu se udvostručiti očuvanjem sjemena i intenziviranjem bioraznolikosti.

Industrijska je poljoprivreda , zapravo, neunčikovita poljoprivreda, koja koristi deset kalorija ulaznih troškova kako bi proizvela jednu kaloriju hrane.

Ono što raste na velikim farmama nije hrana, to je roba.

Male farme hrane svijet, velike farme šire zagađenje i glad.

Živuće ekonomije malog trebaju se udružiti sa živućom demokracijom malog kako bi stvorili mir i harmoniju, obilje i dobrobit.

Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, unatoč svim poticajima koje dobivaju velike farme, unatoč svim politikama koje promoviraju industrijsku poljoprivredu , 72% hrane danas jošuvijek proizvedu male farme. 

 

 

Kreativna radionica , 13. 12.2013.

Prostore u kojima živite i radite umjesto lažnim blještavilom ukrasite

i oplemenite vlastitim kreacijama. Prošećite prirodom , zavirite u vlastite garaže

i podrume te ono što drugi smatraju otpadom pretvorite u nešto lijepo.

Od  kore drveća, drvenih otpadaka  te malo glinamola i boje učenice 3D razreda složile su svoje malo drvce posvećeno ljepoti prirode. 

 

                                    Državna i svehrvatska svečanost

                              Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje

                                        Labin,13. listopada 2013.

 

Na državnoj smotri povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana kruha 2013.g. županiju Sisačko-moslavačku predstavljali su Osnovna škola Josipa Kozarca iz Lipovljana i Tehnička škola Kutina.

  U prekrasnom povijesnom gradiću Labinu  sa svojim tetama , nastavnicima i mentorima,okupila su se djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi te svojim  prehrambenim proizvodima, kreativnim ručnim radovima, živopisnim tradicionalnim nošnjama predstavila svoje zajednice i odala počast nasljeđu predaka, zdravoj prirodnoj hrani i bogatstvu i raznolikosti hrvatskog kulturnog nasljeđa.

    Subota 12. listopada bila je i dan sveopćeg globalnog protestnog marša protiv GMO proizvoda i korporacije Monsanto  . Predstavnici naše škole, uz  vrtiće, osnovne i srednje škole iz Hrvatske, ali i iz BiH te Vojvodine i Mađarske, raskoši prirodnih proizvoda nastalih iz prirodnih namirnica ,dali su svoj doprinos globalnoj   borbi za zdraviju i sretniju budućnost, borbi za poštivanje Zemlje , njenih prirodnih ciklusa i biološku raznolikost koju nam moćne , ali neodgovorne i pohlepne korporacije žele uništiti.

   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  Dan kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje-gradska razina

Učenici 4. F i 4.E razreda, uz pomoć učenica i učenika 3.F , 1.B i 2.D razreda, predstavljali su školu na Danu kruha i Danu zahvalnosti za plodove zemlje  na gradskoj razini.

 Uz mnoštvo prelijepih i bogatih štandova istaknuli smo se znanjem, kreativnošću i ukusnim proizvodima naših mama i baka te više nego zasluženo  osvojili 2. mjesto.

 

            

      

 Uspomena na ugodno druženje( organizatori,komisija i pobjednici)

Dan kruha i Dan zahvalnosti za plodove zemlje-škola

11.10., u holu škole održano je natjecanje za najbolji štand povodom obilježavanja Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove  Zemlje. Ove godine bilo je nešto manje razrednih štandova , ali su se  zato prijavljeni  razredi  istinski potrudili. Štandovi su bili prekrasni, bogati i kreativni.

            Prema ocijeni povjerenstva najboljim štandom je proglašen štand 4.F razreda koji je predstavljao sintezu    bogatstva  Slavonije i Moslavine .

                      

Drugo mjesto osvojio je 4.Esvojim viđenjem domaćinskog stola za objedovanje, a treće mjesto pripalo je 2.A razredu s plodovima jeseni i moslavačkim proizvodima.

17.05.2013.

Nagradni  izlet u  Lonjsko  polje

 Kao nagradu za osvojeno 2. mjesto na gradskoj smotri Dani kruha i zahvalnosti za plodove Zemlje (u organizaciji Grada Kutine)

posjetili smo veličanstveno prirodno blago naše županije -Lonjsko polje.

U predivnom okruženju i uz dobro društvo,  opustili smo se , ponešto novo naučili,

uživali u prirodnim i zdravim eko proizvodima obitelji Veselić iz Mužilovčice te se uz seoske igre  dobro  i  zabavili.  

 

 ≈ okupljanje i razvrstavanje (vrtićanci,osnovnoškolci, srednjoškolci )≈

≈učenice 1D ( mi smo ovdje doma)≈

ekipa Tehničke škole (uz jednu vrtićanku) na skeli kod Kratečkog 

 ≈naučili smo puno novoga -o retenciji, o rodama, kravama i konjima, turopoljskim svinjama, nestanku riđovke uslijed    klimatskih promjena

stigao je gazda ≈

ručak u seoskom okruženju

seoska olimpijada-tko je jači?

od klipa kukuruza do brašna za žgance≈to je to -  

                                                                                                                                                                                                                 možemo kuhati

                                                                                                                                                                                                                                                                                  

              Zavičaj nam je beskrajno lijep i bogat- očuvat ćemo ga jedino

                              ako ga poznajemo i ako nam je do njega stalo. 

 

09.05.2013.  

  Projekt   "Zdrav  za pet"

                   Eco-modul

    U  okviru  projekta oslikavali smo kante za odvojeno prikupljanje stakla, papira i pet ambalaže.

Koristeći kombinirano tehnike oslikavanja, upotrebe šablona te tehniku izrade grafita ukrasili smo naše kante, nešto naučili ,

bili kreativni i dobro se zabavili.

 

 

 

 

 

 

 

27.01.1945. Sovjetska Crvena Armija oslobodila je logor Auschwitz-Birkenau,

koncentracijski logor u kojem je ubijeno preko milijun osoba, najvećim dijelom europskih Židova. 

Izložba JEWS IN THE WEIMAR REPUBLIC, 1918-1933, 

postavljena u školskoj knjižnici,  slikovno nas vodi kroz jačanje antisemitizma,

uvođenje rasnih zakona , politiku segregacije

koja će dovesti do egzodusa i smrti milijuna nevinih ljudi. 

 

25.04. Vrtićanci u školskoj knjižnici

Tradicionalno , svakog proljeća u školu i školsku knjižnicu došeta koja  vrtićka skupina.

Ove godine posjetili su nas mališani starije skupine kutinskog vrtića Maslačak.

Uz druženje , pjesmu zaključili su da je školska knjižnica jedno jako lijepo mjesto.

 

26.04. Državno natjecanje  elektrotehničkih škola

 

U okviru Državnog natjecanja elektrotehničkih škola  malo kulturnih sadržaja u dnevni raspored srednjoškolskih takmičara unijela je školska knjižnica.  Organiziran je posjet kutinskoj Galeriji. Uz razgledavanje stalnog galerijskog postava i upoznavanje s umjetnicima kutinskog kraja, takmičari su pogledali i nedavno postavljenu izložbu Tradicijski vezovi na crkvenom ruhu Slavice Moslavac.

 

12.10.2012.

 

Dani  kruha- Dan zahvalnosti  za plodove Zemlje

 

 I ove školske godine naša škola uspješno se predstavila na gradskoj  manifestaciji  obilježavanja - Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove Zemlje .

Svojim štandom priključili smo se globalnoj akciji  Djelujmo za slobodu sjemenja koja traje od 02. do 16. listopada. Pokretač borbe za slobodu sjemenja  je gospođa Vandana Shiya. Sjeme koje se čuva u bankama sjemenja koje je ona zasnovala u Indiji odgovor je na svjetsku glad , a ne GMO hrana. U tim se bankama nalazi sjeme nekih od najhranjivijih biljaka na svijetu. Sve te pomno odabrane biljke nastale su u potpunoj slobodi kroz tisuće godina ljudskog bavljenja poljoprivredom. U razdoblju od 02.10. (godišnjica rođenja Gandhia) do 16.10.(Svjetski dan hrane) diljem svijeta ljudi skupljaju, razmjenjuju, pohranjuju sjeme i bore se za slobodu sjemenja šireći istinu o pohlepnoj manji  koja u stalnoj potrazi za profitom i moći ugrožava naše prehrambene tradicije , našu potrebu za zdravim okolišem, zdravom hranom i slobodnim zajedničkim životnim prostorom.

Mi smo svojim štandom željeli izraziti uvjerenje da sjeme pripada ljudima , a ne korporacijama koje ga  žele patentirati i tako kontrolirati svjetsku prehranu , a time i život cijelog planeta.  

 

 

                        pobjednička ekipa okićena makovima

 

                   

 

            na našem štandu učenici osnovne škole naučili su i ponešto o žitaricama

                                                             

                                                                        

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                                                                                                                                    

              djelujmo  za slobodu sjemenja

 

kada ste na polju zadnji puta vidjeli makove

 

 

  ~         22.03. 2013.  Međunarodni dan voda        ~  ~

           Međunarodna godina suradnje na području  voda

 

 Voda je izvor svog života na Zemlji i osnova našeg postojanja.

Voda je akumulator i transformator svih energija koje teku našim svijetom.

Ne  postoji ništa što ju može zamijeniti.

 Ona je sam život.

Tragovi o kultu štovanja vode pronađeni su u svim dijelovima svijeta.

Sve drevne civilizacije štovale su vodu.

Cijenjena je i slavljena kao izvor života, sredstvo očišćenja, središte regeneracije.

bugarski tradicionalni ples

                                                                         u vodama hladne rijeke Tundzha

Nama je voda  samorazumljivi resurs i nemilice ju trošimo.

Ali milijuni ljudi diljem svijeta nemaju pristup čistoj vodi .Oko 80% svih bolesti

i trećina svih umiranja u zemljama u razvoju uzrokovani su zagađenom vodom .

. 

Hrvatska ima nevjerojatnih 32.818 prostornih metara

obnovljivih zaliha vode godišnje po stanovniku, što je

svrstava među 30 vodom najbogatijih zemalja u svijetu.

Po zalihama pitke vode treći smo u Europi. Ispred nas su samo Norveška i Island.

 

Da bismo to bogatstvo  sačuvali i za buduće generacije

moramo biti svijesni njegove vrijednosti .

Stručnjaci , ekolozi će rječito zagovarati važnost održavanja prirodnih voda u

što nezagađenijem stanju, ali da bi se to  i ostvarilo, prije svega nam, do toga svima treba biti stalo.

 

 ~    " Voda ne može biti ničiji privatni biznis jer ona time postaje roba , a to predstavlja kršenje ljudskih prava.

Voda je resurs i treba biti javno dobro."~

                              Evo Morales, predsjednik  Bolivije

                  

 

 

Priloženi dokumenti:
Dani kruha-skola.docx

preskoči na navigaciju