preskoči na sadržaj

Tehnička škola Kutina

Login
Kutina sada

                                     

Popravni 2017. godine

Novi raspored usmenih ispita

3D tvornica budućnosti

   

na društvenoj mreži facebook:

  

Kalendar
« Listopad 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
 

Cink

- Cink je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Zn, atomski (redni) broj mu je 30, a atomska masa mu iznosi 65,409(4).

Svojstva:

  • Cink je kemijski element 12. skupine periodnoga sustava elemenata, plavkastobijela sjajna kovina.
  • Pri sobnoj temperaturi je krhak i lako lomljiv.
  • Na temperaturi 100 - 150 °C omekša i postane rastezljiv, pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu.
  • Iznad 200 °C postaje ponovo krhak i mrvi se u prah. Burno reagira s metalnim oksidima, a s kisikom i dušikom stvara velik broj kompleksnih spojeva.
  • Otapa se u kiselinama i jakim lužinama, pa tvori soli.
  • Na zraku je prilično stabilan, jer se na zraku prevlači zaštitnim slojem oksida ili karbonata, koji ga štiti od daljnje oksidacije i čine ga vrlo otpornim na utjecaj vlage, neutralnih i slabo lužnatih otopina.
  • Dobar je vodič električne struje.

Dobivanje:

  • U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju.
  • Najčešće se dobiva iz sulfidne ruda sfalerita ZnS (prženjem), i karbonata smitsonita ZnCO3 (žarenjem), te iz industrijskih cinčanih otpadaka (cinkovi pepeli)
  • Rude se prije prerade koncentriraju flotacijom ili redukcijsko-oksidacijskim žarenjem (cinkovi pepeli), a potom slijedi suhi postupak, ili mokri postupak tj. elektroliza (naziv za kemijske reakcije koje izaziva prolazak elekrične struje kroz otopinu elektrolita)
  • Dobiveni cink je plinovit i ukapljuje se. Onečišćen je drugim metalima, pa se podvrgava frakcijskoj destilaciji.
  • Najveći svjetski proizvođači cinka su Kanada, Australija, Kina, Peru, Meksiko i Kazahstan.

ZnS(s) + 3 O2(g) ⇒ 2 ZnO(s) + 2 SO2(g)

Dobiveni cinkov oksid reducira se koksom u mufolnim pećinama:

ZnO(s) + C(s) ⇒Zn(g) + CO(g)

Uporaba:

  • Cink se najviše primjenjuje od svih obojenih kovina
  • Primjenjuje se za izradbu limova, cijevi, žica, dijelova motornih vozila, strojeva, kućanskih aparata, suhih baterija, za zaštitu metala itd..
  • Cink na pocinčanim predmetima služi za anodnu zaštitu, gdje se cink otapa umjesto željeza, kao manje plemenit metal. Zbog toga se željezni predmeti često zaštićuju cinkovim prevlakama.
  • Tzv. "cink protektor" je najbitnija zaštita broda, jer sprječava sakupljanje algi i jedenje metalnih dijelova broda na taj način što se on spoji na golu neopituranu oplatu broda.

- Lim napravljen od cinka - Žica napravljena od cinka

Najvažniji cinkovi spojevi i njihova uporaba:

  • U spojevima je cink dvovalentan. Cink i njegovi spojevi, otrovni su, no bez cinka život nije moguć jer se on nalazi u mnogim enzimima važnima za život. Mnogi cinkovi spojevi upotrebljavaju se u velikoj mjeri u tehnici i medicini.
  • Cinkov peroksid (ZnO2) se u medicini koristi za liječenje čireva želudca, te kao dezinficijens u kirurških infekcija. Dobiva se djelovanjem koncentriranog vodikovog peroksida na cinkov oksid.
  • Cinkov karbonat (ZnCO3) u prirodi se se nalazi kao mineral smitsonit. Kao bezvodni dolazi u obliku bijelog praha koji je gotovo netopljiv u vodi. Upotrebljava se kao puder u kozmetici i kao bijeli pogment.
  • Cinkov sulfid (ZnS) u prirodi se javlja u dvije kristalne modifikacije. Dobiva se iz otopine cinkova sulfata taloženjem topljivih sulfida. Također se moze dobiti mješanjem cinka u prahu u rastaljenom sumporu. Takav kristaliziran cinkov sulfid, koji sadrži malo teških metala, služi za izradbu detektora za ionizirajuće rendgensko zračenje, te za zaslone katodnih cijev, jer svjetluca djelovanjem toga zračenja, odnosno katodnih zraka.
  • Cinkov sulfat (ZnSO4) s kristalnom vodom nastaje pri otapanju cinka ili cinkova oksida u sumpornoj kiselini. Upotrebljava se u proizvodnji viskoznih vlakana, a najviše u industriji boja za pripravu litopona i drugih minerala.
  • Cinkov oksid (ZnO) je najznačajniji spoj cinka i amfoteran je. U prirodi se nalazi kao mineral cinkit u obliku bijelih heksagonskih kristala.
  • Cinkov klorid (ZnCl2) je vrlo higroskopna sol. To je bijeli zrnati prah ili bijela porculanska masa. Rabi se u tekstilnoj industriji, u metalurgiji kao sastojak smjesa za otapanje metalnih oksida, za cinčanje, za zaštitu željeza od korozije pocinčavanjem, za meko lemljene kovine itd..
  • Cinkov hidroksiklorid (ZnODCl) nastaje zagrijavanjem vodene otopine cinka u klorovodičnoj kiselini.
  • Cinkov nitrat se koristi kao jeftin i ne baš dobar oksidans u motorima modelatorskih raketa, jer nije plemenit metal.
  • Cinkov stereat se koristi u proizvodnji tableta za zgušavanje mase, a sastojak je i dječji puder.

Izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Cink

preskoči na navigaciju